Možda sam bio taj
Kad bezumno, jadno nemajčinstvo, presiječe život što plete, pa u utrobi, gdje je snilo, ugasi i svoje dijete. O nemajko, zar pupoljak svoj, zar ti nije žao ploda čista? Ostavi me na raskršću nerođenog i […]
Kad bezumno, jadno nemajčinstvo, presiječe život što plete, pa u utrobi, gdje je snilo, ugasi i svoje dijete. O nemajko, zar pupoljak svoj, zar ti nije žao ploda čista? Ostavi me na raskršću nerođenog i […]
Iz davnih svjetova me ševak mila lica mami, zjenica oka i njene usne medne…, livade se njišu i vrbe nepregledne šapuću kraj rijeke ljubavne poeme. Mirišu kose na zumbule mavene; prostrla tuniku pa u travi […]
Kraj Dunava provodim sate duge, ko izgnanik što večno pati i luta, al’ sećanje me vraća na dane druge, na Orlane i mladost snenog puta. Izađoh iz grada posle ulice duge, prolazim kejom i ispred […]
Celo jutro pokušavam da napišem pesmu, ali mi pesma izmiče. A bila je poznata snovima mojim. Moju pesmu je požnjela čežnja. I sve moje pesme su potonule u dubine navrle čežnje. Kad bi me pustila, […]
Nađoh se ovde na ovom polјu širokom, zbog nepogode tu sam se obreo, daleko od zavičaja i rodnog kraja, po sjajnom suncu sred ravnice ove, gde se nebo sa ravnicom spaja i sjajno sunce, lagano, […]
Evo već je smiraj dana i noć polako pada; i već je na nebu mesec mlad; danas mi sreća nije dana, ja ne znam gde ću sad. Može li ova noć zvezdana mojoj duši mir […]
Zavirimo u poredak bilja možda tamo odgonetka leži spustimo se do morskog obilja dole su nam putokazi sveži. Poslušajmo zviždukanje kosa to je melem za bezvoljna stada kruženje kopca, puno ponosa budi nadu za stvorenja […]
U junu sam najsrećniji jer to je vreme svitaca a svici su otmenost u pokretu svetlosni trubaduri montaža atrakcija andjeli romantike svetionici nade vešti iluzionisti umetnici-performeri mudri alhemičari glasnici harmonije strastveni bogotražitelji oaze božanske svetlosti […]
U sunčano zimsko popodne usitnjene sante leda lagano jezde Dunavom obasjane, bele i nevine pogled na njih nudi smirenje. Dok voz prelazi most malo ko od putnika primećuje ovu raskoš. Pometeni ljudi, zaslepljeni brigom zgrčeni […]
Čim joj je prešao prag ona mu reče da ga je sanjala i da ju je opčinio. Čuvši tu presudu on ne beše zbunjen mnogo jer je i sam želeše. Zatim ispiše vino u to […]
Grlim te kao roditelj dete tvoja glava na mojim grudima mazim te po kosi trenuci zaborava kad sve drugo nestaje okrenutost ka unutra ka suštini bića bezbrižnost, spokoj svečana tišina usporavanje protoka vremena osećaj neuništivosti […]
Sunce je obasjalo i nebo je plavetno svetlo. Pođoh drumom gde, nekad, beše dom moj. Još od reke primetio sam da je prozor zatvoren. Gledao sam u prozor, a znam da me niko ne čeka. […]
Jutro je! Budan sam! Selo još spava i sve je utonulo u jutarnji san. Drum je još uvek pust. Sunce već prosipa zrake na moje prozore. Ustajem, jer može neko naići! Kroz otvoren prozor dopire […]
Budim se… gomila promrzlih glasova probija mi san, Dok kroz maglu vidim pregršt čudnih silueta; Tako zbunjen više ne znam da l’ je noć il’ dan, U raljama nepoznatih, neobjašnjivih entiteta. Shvatam da sam negde […]
Za Božić poklone smremam. Za najdražu – nemam. Svaki se beli pod jelkom. Mesto prazno – odzvanja lelekom. Četiri zime zdravu Te sanjam. Sama sebe proganjam. Tražim Te skrovitu kao vrelo – vodu lekovitu. Oko […]
Nisam. I neću. Lažu da vreme leči. Ima zube – srce dreči. Nedostaješ. Svaki jutarnji zvuk je uvreda. Svetlost bestidna-provocira. Ne zna da mojoj duši prija mrak. A ne svetlost – zrak. Slušam u glavi […]
Copyright © 2013 - 2025. Prelepa poezija | Izrada sajta - OP